Financijski preporod

autor: Sanjin Frlan
izdavač: Frlan d.o.o. Rijeka
dodatak: 2 audio CD-a
dimenzije: format A5
cijena: 247


Istina o novcu

Neznanje nije manjak inteligencije, neznanje je manjak informacija. Nitko nije rođen sa znanjem vožnje automobila, tu su nas vještinu naučili. Isto tako, nitko nije rođen sa znanjem o novcu. To nas, međutim, nitko ne uči. Naši su školski programi puni kako potrebnih tako i nepotrebnih informacija, ali među njima se nije našlo ni osnovno obrazovanje o osobnim financijama, a to je, uvjeren sam, jedna od najvažnijih vještina potrebnih za život u današnjem svijetu.

Financijska inteligencija

U nedostatku boljeg rješenja, kako raspolagati novcem uče nas mediji i oglašivači te ljudi oko nas. Mediji i oglašivači potiču trošenje novca kojeg nemate, a ljudi oko nas nasjedaju na njihove reklame. Svijet reklama prikazuje poželjne situacije i prizore, a zatim obećava da će i vaš život biti poput onog u reklami ako kupite ono što se prodaje. Reklame u vama stvaraju želju za reklamiranim proizvodima, a jednom kada je želja stvorena samo je pitanje vremena kada ćete povući okidač i otvoriti novčanik. Ponašajući se tako ne živite svoj život nego život koji drugi žele da živite. Nemate dovoljno novca? Nema problema – tu na scenu stupaju banke. Sve što trebate jest potpisom obećati im svoje buduće prihode i na raspolaganju će vam biti široka paleta “financijskih proizvoda” kojom možete trošiti više nego što zarađujete.

financijski_preporod

I otplaćivati u ratama dok ste živi! Kreditne kartice, minusi na tekućem računu i potrošački krediti – izbor je velik i tako privlačan! Mnogi ljudi misle da je kredit osmo svjetsko čudo. Strašno im se dopada što im je netko spreman dati veliki televizor za samo 199 kn na mjesec. Pritom ne razmišljaju o učinku koji takve odluke imaju na njihovu dugoročnu financijsku situaciju. Njihov pogled usmjeren je samo na idući vikend, samo na iduću plaću.

Cijeli taj sustav kreditiranja okrenut je protiv vas. Kuća uvijek dobiva. Doista, pogledajte kuću u kojoj živite pa onda pogledajte kuću u kojoj “živi” banka. Mramor, mjed, najmodernija tehnologija… Sve to netko mora platiti, a taj netko ste vi. Kao rezultat svega toga, s novcem postupamo protiv svoje koristi, pritom uvjereni kako činimo dobru stvar. Ako su vaše financije u kaosu, jedan od razloga jest što vas nikada nisu naučili kako raspolagati novcem. Ako ste činili gluposti s novcem, to samo znači da imate više od 12 godina. Glupost nije nezakonita, inače bi 95 posto ljudi sjedilo u zatvoru. Ja sam činio gluposti s novcem koje su imale mnogo nula na kraju pa mi nije namjera nikoga osuđivati nego poučiti. Dobra vijest glasi da je prevladavanje neznanja lako. Ova je knjiga odličan početak.

Financijska inteligencija ne mjeri se količinom novca koji zaradite nego time koliko novca zadržite, koliko vrijedno taj novac radi za vas i kolikim ga generacijama ostavljate u naslijeđe. Vi ste sposobni ponašati se financijski inteligentno, samo što vam do sada nitko nije pokazao put drukčiji od uobičajenog. Vrijeme je da razvijete dugoročni inteligentni pogled na gospodarenje novcem kojim ćete zamijeniti kratkoročni neinteligentni pogled rasipanja novca.

Sindrom hrčka

Problem nije samo u tome koliko zarađujete nego kako i koliko trošite. Većina ljudi vjeruje da je tajna bogaćenja u pronalaženju novih načina povećanja zarade. “Kada bih samo zarađivao više”, misle si oni. Čuo sam takve izjave bezbroj puta, možda i vi razmišljate slično. Istina je bitno drukčija: upitajte bilo koga tko je u posljednje vrijeme dobio povišicu je li povećao svoju štednju. U većini slučajeva odgovor će biti negativan. Zašto? Jer što više zarađujemo, to više trošimo! Dajte čovjeku 1000 kn povišice i veliki su izgledi da će dignuti kredit za auto s ratom od 1500 kn. Na taj će način biti u financijski lošijoj situaciji nego prije povišice. To je nepisano pravilo: povećani prihodi povećavaju potrošnju. Kada dobiju više novca, ljudi više troše i opet su u istoj situaciji. Može im pomoći samo ono čemu ih ovdje učim. U našem je društvu postala norma potrošiti sve što zaradimo.

Ako živite od plaće do plaće i trošite sve što imate, ponašate se poput hrčka u kavezu koji vrti svoj vrtuljak a sam ostaje na mjestu ma koliko brzo trčao. Trčite kružnu utrku na relaciji posao – zarada – trošenje; trčite beskrajnu utrku u kojoj ne možete pobijediti! Još gore, mnogi idu i preko toga pa troše i novac koji još nisu zaradili. Time se pretplaćuju na život prepun stresa, nesigurnosti i strahova za budućnost.

Strahovi

Svi mi s vremena na vrijeme osjetimo strah. Ovdje ne govorimo o prirodnom strahu od fizičke opasnosti nego o strahu kojim osjećamo da na jedan ili nekoliko načina vrijedimo manje. Riječ je o našoj nesigurnosti koja uzrokuje gotovo sve vrste autodestruktivnog ponašanja. Alkoholizam, ovisnost o drogama ili kockanje proizlaze iz lošeg mišljenja koje imamo o sebi: nismo dovoljno uspješni, bogati, lijepi, mršavi, priznati u društvu…

Kakve veze sve to ima s dugovima? Mnogo! Razlog je što većina načina kojima se samopotvrđujemo rezultira trošenjem novca. Oglašivačke agencije to znaju – pogledate li samo nekoliko minuta reklama, naučit ćete da će vas kupite li specifičnu vrstu žvakaće gume suprotni spol poželjeti ljubiti, a rabite li određenu vrstu parfema, i zaljubiti se u vas. Određeni model automobila učinit će od vas pravoga muškarca, a pravi izbor deterdženta savršenom majkom.

berza

Bez obzira na poruku, gotovo sve reklame udaraju nas tamo gdje najviše boli. Obećavaju nam da će posjedovanje određenog proizvoda učiniti od nas vrednije ljudsko biće. Ne samo to, uvjeravaju nas da ako ne rabimo njihove proizvode, nećemo biti prihvaćeni. čak i ako ste potpuno zadovoljni sobom, gledajte dovoljno televizije i vaše će samopouzdanje pasti.

Rezultat? Bez obzira jeste li toga svjesni ili ne, postoje izgledi da će vas barem neka od tih reklama uvjeriti da potrošite novac. Od rođenja nas uče da smo uspješni ako vozimo dobar auto, nosimo skupu odjeću i općenito se okružujemo lijepim stvarima. Nemam ništa protiv toga, i ja volim dobre aute i lijepu odjeću, a posebno sam slab na sve vrste elektroničkih uređaja. Međutim, problem nastaje kada stvari koje želimo plaćamo na dug. Paradoks je te situacije u tome da ako dugom financirate stvari zbog kojih izgledate uspješni, zajamčeno nikada nećete biti uspješni. Taj je začarani krug igra gubitnika!

Trebamo li zbog toga biti ljutiti na oglašivače koji iskorištavaju ljudske slabosti? Nipošto! Nema ništa loše u tome, to je način na koji funkcionira kapitalizam. Držim da svatko ima pravo prodavati svoje proizvode i usluge najbolje što zna i može. Isto tako, vi i ja kao potrošači imamo pravo te proizvode i usluge ne kupiti.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *