Stres je neprijatelj zdravlja

Zbog ubrzanog načina života, stres je većini ljudi postao dio svakodnevice. Svatko s s njime suočava na drugačiji način te on ne utječe na sve ljude jednako. Stres je, jednostavno rečeno, odgovor našeg organizma na opasnost, pritisak ili promjenu, odnosno bilo što što naš organizam izbacuje iz ravnoteže. 

Ono što ga uzrokuje su stresori, odnosno svaka situacija ili radnja koja stavlja određeni fizički ili psihički zahtjev/pritisak na pojedinca, a potencijalno remeti uravnoteženost. Ono što predstavlja stresor jednoj osobi, ne mora predstavljati drugoj. Stres može izrazito negativno djelovati na pojedinca, pa ako se radi o kroničnom, važno je na vrijeme ga prepoznati ga. Također, ako je potrebno, treba se obratiti psihologu koji nam može pomoći u nošenju s ovim problemom. 

Što sve mogu biti stresori

Stres nam može stvoriti bilo što, pa čak i pozitivni životni događaji. Stresori mogu biti veliki životni događaji kao što su smrt ili bolest člana obitelji, ali i kupnja nekretnine ili preseljenje. Osim toga, sa stresorima se suočavamo na dnevnoj bazi te su oni dio uobičajenih dnevnih aktivnosti, između ostalog:

• Gužva u prometu 
• Loši vremenski uvjeti
• Svađa s partnerom 
• Sastanak sa šefom

Svaka od tih situacija stavlja pritisak na pojedinca te zahtijeva njegov odgovor, a odgovor, kao i jačina stresa kojoj će osoba biti izložena, ovisi o karakteristikama pojedinca. 

Negativan stres 

Negativan stres u znanstvenoj se literaturi naziva distres i to je vrsta na koju svi najčešće mislimo kada govorimo i razmišljamo o tom problemu. Distres može izazvati različite negativne reakcije organizma, kao što su:

• Kronični umor
• Bolovi u tijelu 
• Nesanica
• Poteškoće s disanjem 
• Poteškoće s koncentracijom 
• Poteškoće s probavom 

Distres, ako je kroničan, može izazvati različite oblike psihosomatskih bolesti, npr. čir na želudcu. 

Svakodnevni su stresovi zapravo opasniji od stresa uzrokovanog velikim životnim događajima, jer se svakodnevni nakuplja te vrlo lako može postati kroničan. Važno je kronični stres prepoznati prije nego što bude kasno te se potencijalno obratiti stručnjaku, odnosno psihologu, za pomoć.

Pozitivan stres 

Vrsta stresa koje većina ljudi nije svjesna je eustres, odnosno pozitivan stres. Eustres ima pozitivan učinak na zdravlje, motivaciju i dobrobit pojedinca, on omogućuje osobni rast i donosi zadovoljstvo.

Eustres izazvaju pozitivni životni događaji koji rezultiraju nekom promjenom i novim zahtjevima, npr. promocija na poslu, rođenje novog člana u obitelji, početak novog posla, umirovljenjei sl. Također, on može izazvati različite pozitivne odgovore kod pojedinca kao što su: 

• Uzbuđenje 
• Povećanu motivaciju 
• Povećanje produktivnosti i energije
• Zadovoljstvo 
• Osjećaj samopouzdanja 

Eustres u nama budi pozitivne emocije koje nas motiviraju da napredujemo i pobuđuju u nama opće zadovoljstvo, ali ono što predstavlja eustres za jednu osobu, za drugu može biti distres. Granica između eustresa i distresa je individualna i ovisi o pojedincima. 

Prepoznajte osobu koja ima problem

Kako bismo prepoznali da je osoba pod stresom, i potencijalno toj osobi pomogli, možemo pripaziti na nekoliko vrsta reakcija. Osoba pod kroničnim stresom ima promijenjene emocionalne, fizičke, kognitivne i ponašajne reakcije. Pod emocionalne reakcije podrazumijevamo nemir, tjeskobu, razdražljivost, ravnodušnost te promjene raspoloženja. Pod fizičke reakcije spadaju glavobolja, poteškoće sa spavanjem i određene psihosomatske smetnje. 

Kognitivnim reakcijama na stres smatramo poteškoće u koncentraciji i pamćenju te neodlučnost i zabrinutost dok pod ponašajne reakcije spadaju izolacija, promjena apetita te povećana konzumacija duhana, kofeina i alkohola. Sve su ovo reakcije na koje trebamo obratiti pozornost ukoliko ih primijetimo kod sebe ili drugih. Ukoliko se sa stresom ne možemo nositi sami, poželjno je potražiti pomoć stručne osobe, a to je u ovom slučaju psiholog. 

Psiholog će vam pomoći da se nosite s problemima

Psiholog je stručnjak koji se bavi istraživanjem mentalnih procesa i ponašanja pojedinca u grupi ljudi, a koji je svoje kompetencije stekao na fakultetu i dodatno se educirao nakon završenog fakulteta. Psiholozi se mogu baviti različitim granama primijenjene psihologije, između ostalog kliničkom, školskom i sl. Ako nam je stručnjak potreban kako bi nam pomagao nositi se sa svakodnevnim ili velikim životnim stresorima, potrebno je potražiti kliničkog psihologa. Klinički psiholozi mogu biti educirani na različitim mjestima i pratiti saznanja različitih teorija, ali svi su educirani za pomoć ljudima pod kroničnim stresom. 

Potražiti pomoć psihologa nije sramota te zbog toga osoba nije manje vrijedna. Štoviše, ukoliko potražimo pomoć psihologa preuzimamo odgovornost za svoj život i ulažemo resurse u vlastiti napredak. Psiholog je tu kako bi nam pomogao bolje upoznati sebe i unaprijediti ono što smatramo da bi smo trebali.